Zadnjega dana javne rasprave o Prijedlogu Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Platforma 112 upozorila je kako će ovim zakonom vjerske zajednice imati izuzetno povlašten položaj, još povlašteniji od onog na koji se Hrvatska već obvezala u kritiziranim Vatikanskim ugovorima. Naime, prema ovom prijedlogu vjerske zajednice bi bile dužne podnositi financijski izvještaj jedino vezano uz sredstva koja dobivaju iz državnog proračuna, a sve druge donacije, milodari, prihodi od brojnih gospodarskih aktivnosti primjerice Katoličke crkve, vezano uz imovinu i ostale aktivnosti mogle bi se odvijati skriveno od očiju javnosti.
Organizacije uključene u Platformu 112 poticale su donošenje ovog Zakona s ciljem uvođenja reda u financijsko poslovanje neprofitnih organizacija kako bi se povećala transparentnost upravljanja javnim sredstvima. Zakon se, međutim, ne odnosi samo na udruge već i na zaklade, fondacije, stranke, sindikate i druge neprofitne subjekte. Iako Platforma ocjenjuje kako je donošenje ovog propisa veliki korak unaprijed u odnosu na postojeće stanje, na današnjoj su konferenciji za medije istaknuli kako bi visoki kriteriji koji se uvode za neke neprofitne organizacije morali vrijediti za sve.
"Zakonski prijedlog ima jako puno neodrečenosti i ostavlja prostor višestrukim tumačenjima. Vjerske zajednice stavljene su u puno povoljniji položaj. Dok sve ostale organizacije dobivaju dodatne obaveze, jedna je skupina od svega izuzeta", istaknula je Željka Leljak Gracin, pravna savjetnica Zelene akcije i predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva.
M. Škrabalo, N. Bijelić i Ž. Leljak Gracin
"Neprofitan status vjerskih organizacija definiran je Zakonom o položaju vjerskih zajednica koji ne navodi nikakve specifičnosti ni iznimke vezano uz financijske izvještaje. Neprofitan status i dužnost poštovanja zakona o financijskom poslovanju naglašeni su i jednim od Vatikanskih sporazuma, a isto tako su potvrđeni u izvješću Državne revizije za 2010. godinu. Ovakva izuzeća su neopravdana i štetna za financijsku transparentnost", komentirala je Nataša Bijelić iz CESI-ja.
Prema istraživanju javnog mijenja koje je provela agencija Ipsos puls u studenom većina građana RH ne podržava netransparentnost u poslovanju vjerskih organizacija. Tako 83 posto ispitanih smatra da bi Crkva trebala objavljivati financijske izvještaje o svim prihodima i rashodima uključujući i milodare.
"Građani očito očekuju financijsku transparentnost Crkve kao i jasnije razgraničenje Crkve i države ne samo po pitanju financiranja. Kome je onda u interesu stvarati dodatne privilegije za vjerske zajednice pored onih osiguranih bilateralnim ugovorima s državom? Zato tražimo vlast da osigura ravnopravan status za sve neprofitne subjekte u pogledu financijske transparentnosti", zaključila je Bijelić.
Marina Škrabalo iz GONG-a, članica radne skupine za izradu Strategije za razvoj socijalnog poduzetništva, dodala je kako je zakonski prijedlog problematičan i u aspektu reguliranju socijalnog poduzetništva.
"Upravo je socijalna ekonomija važna poluga za izlazak iz ekonomske krize i borbu protiv siromaštva zbog čega je Hrvatskoj kroz Europski socijalni fond omogućeno korištenje oko 30 milijuna eura godišnje, što bez kvalitetnih propisa neće biti izvedivo. Sve aktivnosti koje su temeljene na društvenom kapitalu i sigurnosti, a ne stjecanju profita i nesigurnosti, neće biti moguće ako Zakon ostane ovakav. Njime se gospodarske aktivnosti neprofitnih organizacija izjednačuju s profitnima", zaključila je Škrabalo.
Organizacije okupljene u Platformu 112 naglasile su kako nemamo poveznicu između Strategije za razvoj socijalnog poduzetništva, planova za povlačenje novca iz EU fondova i ovog Zakona te su pozvale da se na razini Vlade provedu konzultacije kako bi se pronašlo adekvatno zakonsko rješenje.
