Od danas svi članovi udruge Franak mogu preuzeti predloške za traženje preplaćenih kamata od sedam tuženih banaka na temelju pravomoćne presude Visokoga trgovačkog suda. Predlošci imaju po dvije varijante za svaku vrstu kredita, jedna je za vraćanje preplaćenih kamata, a druga za reobračun preostale glavnice i preostalih otplatnih rata. Odnose se na sve kredite koji su podignuti u periodu od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. godine, i to u švicarskim francima, eurima i kunama, kao i na one koji su već otplaćeni.
Austrijska narodna banka je još 2006. godine upozoravala potrošače na rizik ugovaranja valutne klauzule i o tome izdala letak, te zbog toga u Austriji takvih kredita gotovo da i nema; jedan austrijski par dobio je tužbu u kojoj je valutna klauzula proglašena ništetnom
"Ništetnost ove odluke o povišenju kamata traje i dalje", istaknuo je na konferenciji za novinare održanoj danas voditelj Ekonomsko-pravnog tima udruge Franak Goran Aleksić. Upozorio je također da banke po ovoj presudi nisu dužne ništa poduzeti i da predlošci odnosno ponude koje će građani poslati bankama predstavljaju samo prvi korak.
Naime, kako je objasnio Aleksić, ukoliko banke odbiju ponudu, svaki građanin može pokrenuti privatnu tužbu za povrat sredstava, a odluka Visokoga trgovačkog suda je obvezujuća i suci u tim procesima ne mogu njome manipulirati.
"Podizanje privatne tužbe jest rizik, ali ja ću je sigurno podići. Tužba se može podići i zamrznuti do konačne odluke Vrhovnog suda", pojasnio je Aleksić. Rizik se sastoji u tome što banke mogu Vrhovnom sudu predati zahtjev za reviziju presude te tražiti da se ona preinači tako da povećane kamate na kraju ipak vrijede, a u tom slučaju građanin koji je privatnom tužbom dobio sredstva morao bi ih vratiti.
Zahtjev za reviziju pred Vrhovnim sudom priprema odvjetnički tim koji zastupa Savez udruga Potrošač. Tim zahtjevom će se tražiti i dokazati da je valutna klauzula u švicarskim francima u svim kreditima ugovorenim u osam tuženih banaka također ništetna, kao i promjenjiva kamatna stopa u Sberbanci. Podsjetimo, Visoki trgovački sud donio je odluku da su kamate u svim bankama, osim u Sberbanci, ništetne, ali odbio je i preinačio tužbeni zahtjev vezan za ništetnost valutne klauzule u švicarskim francima.
"Mislim da će to dobro proći, a odluku očekujemo u roku od godinu dana", kazala je na konferenciji za tisak odvjetnica Nicole Kwiatkowski.
"Dosta je bilo sjedenja na kauču i gledanja televizije, vrijeme je da se ljudi pokrenu"
Podsjetila je na odluku Europskoga suda pravde koja je ništetnom proglasila promjenjivu kamatu i valutnu klauzulu. Visoki trgovački sud se na nju pozvao samo kada je potvrdio ništetnost povišenja kamate, a nije odredbu primijenio i prilikom odlučivanja o ništetnosti ugovorene valutne klauzule što je za očekivati da se Vrhovnom sudu neće dogoditi.
"Naši stavovi ostaju isti - radi se o ništetnoj odredbi zato što stranke nisu upozorene na valutni rizik, a što je obaveza prema Zakonu o zaštiti potrošača", objasnila je Kwiatkowski.
Koordinator Znanstveno-istraživačkog tima udruge Franak Denis Smajo rekao je da je Austrijska narodna banka još 2006. godine upozoravala potrošače na rizik ugovaranja valutne klauzule i o tome izdala letak, te zbog toga u Austriji takvih kredita gotovo da i nema, a jedan je austrijski par dobio tužbu u kojoj je valutna klauzula proglašena ništetnom.
Aleksić je upozorio da se od 8,5 milijardi kuna koje su banke uprihodile od tečajnih razlika i preplaćenih kamata, na ovo drugo otpada 2,5 milijarde.
"Ništa od tog novca nije ostalo u zemlji, ekstraprofit banaka otišao je u njihove središnjice van Hrvatske, a Hrvatska narodna banka je to svojom inercijom omogućila", kazao je Aleksić.
Objasnio je da su predlošci za povrat sredstava namijenjeni isključivo članovima udruge Franak, zato jer žele da se što više ljudi učlani da bi se vidjelo koliko ima nezadovoljnih i da bi se ljudi konačno aktivirali.
"Dosta je bilo sjedenja na kauču i gledanja televizije, vrijeme je da se ljudi pokrenu", poručio je Aleksić.
