Jeste li znali da je udio žena među visokoobrazovanim stanovništvom već dvadesetak godina viši od muškaraca te je u stalnom porastu (trenutno su preko 60 posto visokoobrazovanih žene)? Međutim, muškarci su i dalje više plaćeni od žena, pa npr. u sektorima u kojima žene čine čak 75-80 posto zaposlenika, poput obrazovanja i zdravstvene skrbi, muškarci imaju prosječne plaće veće i za 20-25 posto. Osim toga, žene čine iznimno mali postotak zaposlenika u perspektivnim sektorima, poput IT-a i inženjeringa (tek 15, odnosno 18 posto). Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka jest da obrazovanje za žene danas u Europi nije problem, ali one i dalje rade na manje plaćenim poslovima. Iznimka su tek sektori građevinarstva i rudarstva, gdje su žene plaćenije od muškaraca za 16, odnosno sedam posto, ali samo zbog činjenice što većinu najniže plaćenih poslova u tim sektorima vrše muškarci, dok ih u većini drugih sektora vrše žene.
Navedeni podaci dio su istraživanja o ravnopravnosti spolova u obrazovanju uključenog u studiju Gender Equality, Unemployment and Lifelong Learning in Europe – Impact on Life Chances of Young Women, nastalu u suradnji Centra za ženske studije, te organizacija Mediterranean Institute for Gender Studies, Nicosia (Cipar) i Casa internazionale delle donne, Trst (Italija), koje će predstaviti autorice Leda Sutlović i Zorica Siročić u petak 6. ožujka od 10 sati u Kući Europe u Zagrebu (Augusta Cesarca 6). Na okruglom stolu naslovljenom Motivirane, školovane, nezaposlene: izazovi za mlade žene na tržištu rada u Hrvatskoj u suorganizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, među ostalima sudjelovat će mr. sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda Vlade Republike Hrvatske za ravnopravnost spolova, Ena Knežević, pravna savjetnica Centra za edukaciju, savjetovanje i obrazovanje (o projektima EU usmjerenim na nezaposlene žene sa srednjom stručnom spremom), predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (o statistikama i informacijama vezanim uz položaj mladih žena na tržištu rada), te znanstvenica s Hrvatskih studija dr. sc. Marija Brajdić Vuković (o položaju žena u akademskoj zajednici u Hrvatskoj).