I kao da navedeno nije dovoljno, u prometu lijekovima sve je učestalija pojava lažnih lijekova, lijekova s manjom koncentracijom ili manjim sadržajem aktivne tvari, prestanka proizvodnje učinkovitih lijekova Rješenje je prilično jednostavno i sastoji se od uspostave neovisnosti od farmaceutske industrije. Neovisnost se postiže izgradnjom neprofitnih tvornica generičkih lijekova u vlasništvu HZZO-a ili Ministarstvajer donose malu zaradu, nepotrebnog liječenja, izmišljanja bolesti, pretvaranja što većeg broja zdravih građana u bolesne ili bar one s povećanim rizikom za bolest, krivotvorenja znanstvenih istraživanja, lažnog potpisivanje članaka, prešućivanje rezultata i znanstvenih dokaza.
Na žalost, ni to nije dovoljno pa nam je farmaceutska industrija nametnula i novi svjetonazor – težnju negativnim zdravstvenim ciljevima. Rad liječnika i ustanova plaća se prema broju bolesnih, broju liječenja, pretraživanja, snimanja i operiranja. Pri tome uopće nije važno jesu li posljedice takve sumanute djelatnosti ozdravljenje, isto stanje, pogoršanje zdravlja, trajna invalidnost ili čak smrt pacijenta. Tako smo od logičnih, pozitivnih zdravstvenih težnji (što zdraviji građani, što manje bolesnih, što rjeđe javljanje bolesti, što kraće liječenje i trajno ozdravljenje) za vrednovanje rada u zdravstvu prihvatili većinu negativnih težnji farmaceutske industrije (što bolesniji građani, što više bolesnih, što češće javljanje bolesti, što duže i skuplje liječenje).
Rješenje je prilično jednostavno i sastoji se od uspostave neovisnosti od farmaceutske industrije. Neovisnost se postiže izgradnjom neprofitnih tvornica generičkih lijekova u vlasništvu HZZO-a ili Ministarstva.
Što bismo time dobili? Sigurne, provjerene, učinkovite i jeftine lijekove, bolje liječenje, manje štetnih nuspojava liječenja, nestanak korupcije između tvornica lijekova i ostalih sudionika u zdravstvu, prestanak izmišljanja bolesti, porast povjerenja u liječnike te znatne uštede u sustavu. Izgradnjom neprofitnih tvornica lijekova bili bi na dobitku svi: i građani, i bolesnici, i liječnici i država. Svi osim sadašnjih vlasnika farmaceutskih tvrtki. Oni bi bili na gubitku. Ili točnije rečeno oni bi prestali zarađivati na onome na čemu nisu nikada ni trebali zarađivati - na patnji, boli i bolesti.
Mnoge su životne i profesionalne dvojbe teške, neke su manje teške, a neke dvojbe ne postoje. Jasno, to ovisi o svijesti i savjesti osobe. Tako je Jonas Salk, glasoviti američki mikrobiolog, izumitelj cjepiva protiv dječje paralize čija bi mu patentna zaštita donijela milijune dolara zarade, na pitanje novinara "Tko je vlasnik patenta na cjepivo?" odgovorio "Nema patenta. Može li se patentirati Sunce?"
Ima li u nas dovoljno svijesti i savjesti za sličan moralni poduhvat, ostaje nam vidjeti. Strankama na vlasti puna su usta ljubavi za Hrvatsku i njene građane. Neka stjecanje samostalnosti u opskrbi generičkim lijekovima bude jedan od dokaza te ljubavi. Bio bi to zorni, opipljiv i plemeniti dokaz.
Koji bi, poput čina Jonasa Salka, ostao trajno upisan u povijest svjetske medicine.
