UN-ov Odbor za prava osoba s invaliditetom donio je po mnogočemu povijesni Generalni komentar o članku 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kako bi razjasnio koje obaveze države imaju kod priznavanja prava na jednakost pred zakonom osoba s invaliditetom, što ima utjecaj na daljnji razvoj pravnih sustava diljem svijeta koji imaju sustave zamjenskog odlučivanja, odnosno skrbništva.
"Generalni komentar ukazuje na promjenu paradigme od medicinskog modela invaliditeta prema socijalnom i ljudskopravaškom modelu te traži od država stranaka da korjenito promjene svoja zakonodavstva. To uključuje prvenstveno da se poslovna sposobnost prestane poistovjećivati s mentalnim kapacitetom i da se prestane uvjetovati funkcionalnom", kazao je H-Alteru Kristijan Grđan, član Udruge Sjaj, koja je putem javne rasprave sudjelovala u izradi Generalnog komentara.
Grđan ističe kako Generalni komentar u potpunosti stavlja naglasak na autonomiju svake osobe koja ima pravo odlučivati o načinu svojeg života, neovisno o tome što drugi, i bez obzira na koje namjere, mislili o njezinom najboljem interesu. "U tom smislu, afirmira se i načelo da osobe s invaliditetom također imaju pravo i pogriješiti kada donose odluke, a to njihovo pravo povezano je s pravom na izgradnju i očuvanje vlastite osobnosti", ističe Grđan, navodeći kako bi čak i u ekstremnoj situaciji, kada je osoba s invaliditetom bez svijesti ili se uopće ne može s njom komunicirati, donositelj odluke morao odlučivati u skladu s voljom i preferencijama osobe s invaliditetom, a ne zamijeniti njenu volju svojom i mišljenjem o njenom objektivnom najboljem interesu. To znači da se Generalnim komentarom traži i napuštanje doktrine najboljeg interesa neke osobe koje treba zamijeniti doktrinom poštivanja njezine volje i preferencija.
U Hrvatskoj su se do sada javljali različiti prijedlozi za usklađivanje za čl. 12. Konvencije, koji su se u principu odnosili na zadržavanje sustava skrbništva paralelno s razvojem podrške, odnosno na uvođenje tzv. podrške gdje pružatelj podrške i osoba s invaliditetom zajednički donose odluke ili ugrađivanje podrške u sustav skrbništva, a sve i nadalje u objektivno najboljem interesu osoba s invaliditetom. Grđan kaže kako se radilo o pogrešnoj interpretaciji Konvencije, što Generalni komentar razjašnjava. "Važno je da je takav komentar donesen relativno rano nakon što su države u svijetu ratificirale Konvenciju, a tako i Hrvatska, da se ne bi ulagali resursi u razvoj sustava koji nisu kompatibilni sa Konvencijom i da bi države već od samog početka provedbe mogle graditi zakonodavstvo i praksu na temeljima koje propisuje Konvencija", kazao je Grđan.
