Prema podacima OECD-a, država bi trebala ulagati u povećanje pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine jer je prosječna stopa povrata za javna ulaganja u visoko obrazovanje po studentu 300-400 posto, s ukupnim neto profitom za državu od 60 tisuća eura, za vrijeme trajanja životnog vijeka pojedinca.
Sajam stipendija i visokog obrazovanja, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja (IRO) 13. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada na Sveučilišta u Rijeci, zagovara jedanaestu godinu za redom potrebu kontinuiranog unapređivanja pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine.
Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je 2014. bilo 32,2 posto visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godina, dok je prosjek EU-28 iznosio 37,9 posto. Europska unija postavila je za cilj da se do 2020. zemlje članice EU približe cilju od 40 posto visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godina. Kreatori politika visokog obrazovanja suočavaju se s izazovom kako proširiti pristup visokom obrazovanju.
"Ako se uzme u obzir negativan demografski trend u Hrvatskoj, evidentno je da Hrvatska morati mora nastaviti s implementacijom konkretnih Prema podacima OECD-a, država bi trebala ulagati u povećanje pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine jer je prosječna stopa povrata za javna ulaganja u visoko obrazovanje po studentu 300-400 posto, s ukupnim neto profitom za državu od 60 tisuća eura, za vrijeme trajanja životnog vijeka pojedinca.mjera kojima se aktivno potiče širenje pristupa visokom obrazovanju za društvene skupine koje tradicionalno ne sudjeluju ili koje pak imaju otežan pristup visokom obrazovanju", ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a.
Pristup i uspjeh u studiju ne ovise samo o akademskim sposobnostima, već i o uvjetima za studiranje koji se razlikuju između različitih društvenih skupina pojedinaca, pa su tako mogućnosti za uspješan upis i tijek studija veće za neke pojedince u odnosu na druge. To se posebno odnosi na studente čiji su roditelji završili samo osnovnoškolsko obrazovanje ili trogodišnje srednje škole te na studente čiji su roditelji nižeg imovinskog statusa.
Briga za socijalnu dimenziju studiranja važna je i kako bi se studentima pomoglo u pokrivanju značajnih ukupnih troškova studiranja. Ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15.755 kuna, odnosno 31.510 kuna godišnje, prema podacima istraživanja EUROSTUDENT iz 2011. godine. Prema tom istraživanju, četiri od pet hrvatskih studenata oslanjalo se na obitelj za pokrivanje tih troškova, dok je oko 28 posto studenata primalo stipendiju. Prosječni iznos stipendije u Hrvatskoj je bio 807 kuna mjesečno (4.035 kuna po semestru), što je premalo za pokrivanje ukupnih troškova studija. U prosjeku semestralni troškovi školarina i upisnina iznosili su 2.816 kuna, dok su troškovi života iznosili gotovo pet puta više: 12.939 kuna. Više od polovice troškova života otpadalo je na smještaj studenata (3.992 kuna) te hranu i odjeću (3.763 kuna).
U zemljama OECD-a osoba s visokim obrazovanjem je u 2010. zaradila u prosjeku 67 posto više od osobe sa završenom srednjom školom.* Država ostvaruje povrat uloženih sredstava kroz veći porez na dohodak visokoobrazovanih građana te kroz druge uštede. Visokoobrazovani žive dulje, vjerojatnije je da će glasati i skloniji su većoj podršci za ostvarivanje jednakih prava manjina. Visoko obrazovanje pomaže pojedincima da zadrže ili lakše promijene posao tijekom recesije te imaju pristup bolje plaćenim poslovima. Visoko obrazovanje stoga stvara dobrobit, i za zajednicu i za pojedinca.
Spomenute teme bit će predmet izlaganja i diskusija na brojnim događanjima u okviru programa Sajma stipendija i visokog obrazovanja na kojima će sudjelovati nosioci politika, studenti, zaposlenici visokih učilišta i šira javnost. Detaljnije informacije o Sajmu i program događanja dostupni su na web stranici Stipendije.info i na Facebook stranici Tražim stipendiju.
