Hranjenje je temeljna ljudska potreba. Stoga ne treba čuditi zastupljenost prehrane u svakodnevnom razgovoru. Nakon što je zapadna civilizacija nadišla problem gladi, fokus tog razgovora prebačen je na unaprjeđenje zdravlja.
Potraga za nedohvatnim optimumom zdravlja plodno je tlo za uzgoj prehrambenih dezinformacija. Mediji igraju presudnu ulogu u stvaranju i širenju prehrambenih dezinformacija, od kojih neke prerastaju u prehrambene mitove.
Da bi dezinformacija postala mit, treba sadržavati tek toliko znanosti da laiku bude dovoljno privlačna da ju dalje propagira. Posljedica postojanja prehrambenih mitova u najboljem je slučaju uklanjanje fokusa sa zdravih prehrambenih navika, a u najgorem stvaranje štetnih koje će se negativno odraziti na psihofizičko zdravlje pojedinca.
U predavanju o prehrambenim mitovima Bojan Stojnić donosi pregled najzastupljenijih prehrambenih mitova, poput zabrane jedenja iza 18 h, štetnosti GMO-a, superirornosti "prirodne" hrane te potrebe za detoksifikacijom.
Bojan Stojnić magistrirao je nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom
Tomislav Portada je kemičar zaposlen na Institutu Ruđer Bošković. Školovao se na Prirodoslovno-matematičkom
Skeptici u pubu je druženje znanstvenika, skeptika, humanista, sekularista i svih drugih ljudi koji vole znanost i cijene kritičko razmišljanje.
Više pronađite ovdje.