17/02/2010 - Verhovna rada (parlament) je većinom zastupničkih glasova odlučila da će svečana inauguracija novoga predsjednika Janukoviča biti 25.veljače. Parlamentarni blok Julije Timošenko i njena trostranačka koalicija to očito nisu mogli spriječiti. Izgubili su podršku zastupnika manjih stranaka koje su tu vladu do sada održavale na vlasti. Loše im se piše ako Stranka regija zatraži izglasavanje nepovjerenja premijerki. Iz vlade su poručili kako u svakom slučaju nema financijskih sredstava za ceremoniju inauguracije predsjednika jer predloženi državni budžet za 2010. godinu nije prošao parlamentarnu proceduru.
Visoki administrativni sud prihvatio je razmotriti pritužbe Timošenkove već 19. veljače, te je do izjašnjavanja o njima "suspendirao" odluku Centralne izborne komisije kojom je Janukovič proglašen pobjednikom. Timošenkova je osobno s grupom pripadnika svoga štaba na Sud donijela osam sanduka navodnih dokaza o lažiranju izbora. Morala se probijati kroz masu Janukovičevih pristalica koji su joj zviždali i manju grupu svojih navijača koji su joj aplaudirali.
Janukovič je u međuvremenu oštro osudio odluku predsjednika na odlasku Juščenka o proglašenju Stepana Bandere nacionalnim herojem Ukrajine. To su učinili i mnogi drugi ukrajinski političari, ali ne i Timošenkova, koja se ni jednom riječju nije izjasnila. Iz Moskve su se oglasili ruski predsjednik Medvedev i izraelski premijer Netanyahu koji su zajednički osudili "pokušaje revidiranja ishoda Drugoga svjetskog rata i rehabilitacije kvislinga".
Opet o plinu
Odstupajući od jednostrane orijentacije svog predsjedničkog prethodnika, Janukovič se zalaže za uravnotežene odnose s Rusijom, Europskom unijom i SAD-om. U predsjedničkoj kampanji je predložio rješenja za dva sporna pitanja. Prvo, dao je do znanja da neće kao Juščenko tražiti evakuaciju ruske ratne flote iz luke Sevastopolj na Krimu kada 2017. godine istekne međudržavni ugovor o iznajmljivanju.
No taj je preliminarni dogovor propao kada je parlamentarna oporba predvođena Timošenkovom progurala zakon kojim se zabranjuje ustupanje bilo kojega dijela ukrajinskoga državnoga vlasništva nad plinovodnom inozemnim kompanijama. Problemi oko snabdijevanja s ruskim plinom i njegovim tranzitom prema EU nisu time otklonjeni, iako su u siječnju 2009. premijerka Timošenko i Putin postigli kompromis.
Uplate su se prema tom dogovoru vršile svakoga mjeseca, a Jušćenko se uporno trudio onemogućiti ih. Prema Janukovičevoj zamisli, ruski bi Gazprom dobio jednu trećinu vlasništva nad ukrajinskom plinovodnom mrežom (dakle i odgovarajući udio u podjeli prihoda od tranzita, ali bi isto tako morao ulagati u održavanje i modernizaciju mreže), a za uzvrat bi Ukrajina dobila jeftiniji plin za vlastitu potrošnju. Janukovič je ukazao na opasnost da Ukrajina kao tranzitna zemlja bude potpuno marginalizirana jer Rusi ubrzano rade na pokretanju dva alternativna plinovoda - s Talijanima "Južnoga toka", i s Nijemcima "Sjevernoga toka" - koji zaobilaze Ukrajinu. Ako i kada jedan od njih proradi, Ukarjina će ostati bez tranzitnih prihoda prema Europskoj uniji, a morati će plaćati tržišne cijene za kupovinu plina, što si ne može priuštiti.
Gruzijska reagiranja
18/02/2010 - Saakašviliju, sadašnjem gruzijskom predsjedniku i nekadašnjem vođi "Revolucije ruža", teško je pao poraz Juščenka, njegovog ukrajinskoga alter ega, već u prvom krugu izbora. No mogao je prihvati i Timošenkovu, Juščenkovu partnericu u ukrajinskoj "Narančastoj revoluciji". Nastojeći joj pomoći, uputio je pred drugi kruga izbora u istočnu Ukrajinu ekspediciju od 2.000 "promatrača" s očitim zadatkom da utvrde Janukovičeva "lažiranja". Ukrajinska im je Centralna izborna komisija odbila dati akreditaciju.
Saakašviliju je Juščenkova Ukrajina bila strateški saveznik na zacrtanom putu ka euro-atlanstkim integracijama. Sa Janukovičevom pobjedom ta je veza prekinuta. No, kako tvrdi Ghia Nodia, donedavni gruzijski ministar visokoga obrazovanja, svaki novi ukrajinski predsjednik će zbog ekonomskih interesa zemlje biti prisiljen slijediti put približavanja EU.
Na tom putu će se Gruzija moći i dalje oslanjati na Ukrajinu, zemlju koja je geografski bliža Europi i koja ima veću specifičnu težinu. Ukrajina će međutim odustati od Juščenkovih nastojanja za uključenje u zapadnu vojnu organizaciju. U tomu će Gruzija ostati usamljena među državama bivšeg Sovjetskoga saveza. Oprezni Nodia to nije rekao, ali je ostavio čitaocu njegovog teksta da zaključi kako će i Tbilsi morati smanjiti svoje ambicije.
Dileme Moldavije i rumunjski gambit
Ishod ukrajinskih izbora još je važniji za Moldaviju, malu bivšu sovjetsku republiku ukliještenu između Ukrajine i Rumunjske. O održanim parlamentarnim izborima pisao sam prošle godine u svome moldavijskom dnevniku. Samo podsjećam kako je tada četveročlana moldavijska "Alijansa za europsku integraciju" odnijela tijesnu pobjedu nad do tada vladajućom Komunističkom strankom. Kao i u slučaju ukrajinske "Narančaste revolucije" 2004. godine, tako je i ovaj rezultat slavljen na Zapadu kao velika pobjeda nad "pro-ruskom" režimskom garniturom, u čemu su prednjačile vlasti susjedne Rumunjske. Rumunjski predsjednik Traian Basescu je uporno ponavljao kako je teritorij Moldavije otuđeni dio Rumunjske, koji je je pripojen Sovjetskom savezu ugovorom Ribentropp-Molotov. Zapadni komentatori su ignorirali ove iredentističke deklaracije. Ignorirali su i činjenica da su odnosi Chisnaua i Moskve bili loši zbog ruske podrške odcjepljenoj Transdnjestriji te da je prethodna vlada pristupila programu Europske unije "Istočnoga partnerstva". Zalagala se za približavanja Moldavije Uniji, ali ne pripajanjem zemlje susjednoj Rumunjskoj (dvije zemlje dijele isti jezik i dosta povijesti), već samostalno.
Rumunjska je nedavno na svom teritoriju pristala instalirati američke balističke interceptore, a Washington upravo pregovara sa Sofijom da drugi dio tog istoga "raketnoga štita" postavi i u Bugarskoj (prethodno su trebali biti instalirani u Poljskoj i Češkoj, ali je Obamina administracija od toga odustala). Najoštrije je protiv toga reagirao predsjednik secesionističke Transdnjestrije Igor Simonov, koji je izjavio kako će tražiti od Moskve da tu postavi svoje "Iskander" rakete. Rusi nisu reagirali na izjavu Simonova, ali je njihov ministar obrane Anatoli Sendiukov izjavio kako bi taj sustav mogli postaviti u oblasti Kaliningrada (čime su već prijetili kada su Amerikanci dogovorili postavljanje Antiraketnoga štita u Poljskoj i Češkoj).
Vidio sam da su se uznemirile i moldavijske vlasti jer je u Chisnau doputovala rumunjska delegacija koja je susjedima pokušala objasniti kako su projektirani interceptori korisni i za moldavijsku sigurnost. Upućen je poziv i Basescuu, s tim što mu je unaprijed poručeno da ne računa na ujedinjenje Moldavije i Rumunjske, niti na moldavijsko pristupanje u NATO. Nisam naišao na reakcije ukrajinskih zvaničnika, ali ni Janukovič ni Timošenko ne mogu ostati indiferentni na situaciju u kojoj će se njihova zemlja naći na novoj liniji nadmetanja Zapada s Rusijom. A za to vrijeme traju pregovori Washingtona i Moskve o novom ugovoru o ograničavanju strateškoga naoružanja (bivši START-1), koji je simbolično označio kraj Hladnoga rata, a istekao je 5. prosinca.
Moldavijski parlament već šest mjeseci nije u stanju izabrati predsjednika republike (u Moldaviji se on za razliku od Ukrajine ili Hrvatske ne bira na općim izborima). Dok do toga ne dođe - vršilac te dužnosti će biti predsjednik parlamenta Mihai Ghimpu. Ukrajina pak ima izabranoga, ali još nepotvrđenoga predsjednika. Demokratska tranzicija doista nije jednostavna.
Janukovičeva inauguracija
20/02/2010 - Nakon jučerašnje prve sjednice Viskog administrativnoga suda, kojoj je i sama Timošenkova prisustvovala, odlučila je povući svoje tužbe, jer, kako je rekla - "u danim uvjetima ne vidi smisla nastaviti". Novinarima je kasnije izjavila kako "ovo nije sud i nije pravda". Valjda je shvatila da joj pokušaj sudskoga rušenja Janukoviča neće uspjeti.
I jedno iznenađenje: odlazeći predsjednik Juščenko je čestitao izbornu pobjedu Janukoviču. Nije da mu je ovaj iznenada prirastao srcu već se tako osvećuje svojoj nekadašnjoj partnerici Timošenko.
26/02/2010 - Jučer je Viktor Janukovič položio predsjedničku zakletvu pred Verhovnom radom. Dovorana je bila poluprazna. Juščenko i Timošenko se nisu pojavili. Prije toga je Sveruski patrijarh Kiril blagoslovio Janukoviča u Pečerskoj lavri (kijevskoj katedrali/manastiru).
Četvrti ukrajinski predsjednik od proglašenja nezavisnosti je u svom je inauguracijskom govoru izjavio kako će "braniti suverenitet i nezavisnost" zemlje. Rekao je da će razvijati "ravnopravne i uzajamno korisne odnose s Rusijom, Europskom unijom i SAD-om te s drugim državama". Osudio je lidere "Narančaste revolucije", koji su doveli zemlju u izuzetno tešku ekonomsku situaciju. Rješavanje ekonomskih problema i problema siromaštva, te borba protiv korupcije, biti će mu prioriteti.
Ako se jedan od prve dvojice prihvati premijerskoga položaja - mogla bi se skupiti zastupnička većina za sastavljanje nove koalicijske vlade. No kako tvrde komentatori do toga ne može doći brzo. Dotle će Janukovič biti prisiljen na neugodnu kohabitaciju sa premijerkom Timošenko.
Za tango je i dalje potrebno dvoje.
