Nedjeljni nas je Jutarnji prije dvije nedjelje na tri stranice upoznao s likom i djelom Eduarda Maržića s otoka Paga, nadimka čovjek-bager. Naslov teksta bio je slijedeći: "Ovaj čovjek predlaže da sameljemo 945 km obale. I možda nije potpuno lud", a podnaslov je govorio da će od Paga napraviti nešto drugo, "malu Veneciju". Već se može pohvaliti s tim kako je samljeo nešto stijena u svom kampu Šimuni.
Ostaje nevjerojatno kako je Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo postupak procjene utjecaja na okoliš za projekt koji kao takav nije ucrtan u prostorni plan višeg reda
Kad nedjeljni EPH pamflet posveti tri stranice liku i djelu nekom čovjeku-bageru to uvijek znači da su se bageri dotičnog upalili i spremaju se u napad. I bilo je tako. Na Pagu se već neko vrijeme skupljaju potpisi za peticiju protiv gradnje kanala Košljun-Pag, a za dan kasnije bila je zakazana press konferencija udruga s Paga u Zagrebu koje se protive projektu. Plan predviđa prokopavanje otoka kanalom dugim 6,6 kilometara, širokim oko 50 metara. Za to je potrebno probiti oko kilometar stijene u visini od trideset metara. Kanal prolazi kroz pašku solanu i prolazi, ili uz stari grad u paški zaljev, ili pokraj gradske plaže s izlazom u paško blato. U slučaju prve varijante potrebno je srušiti novi most koji se još uvijek gradi i u čijoj gradnji sudjeluje država, dakle svi mi. A Pažani bi bili osuđeni na dva pokretna mosta kao jedine prijelaze.
jutarnji.jpg
Kako već godinu dana povremeno bacim oko na Pag da vidim što se zbiva sa suludom idejom podjele otoka na dva dijela, jako me iznenadila spoznaja da se u četvrtak održavala prva sjednica povjerenstva za procjenu studije utjecaja na okoliš navedenog kanala, pošto je taj kanal u prostornom planu Zadarske županije ucrtan do nasipa kao istražno područje i nema predviđen izlaz kroz pašku uvalu kao što projekt predviđa. Ostaje nevjerojatno kako je Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo postupak procjene utjecaja na okoliš za projekt koji kao takav nije ucrtan u prostorni plan višeg reda. Ovo je vrlo čudno, a tajnovitost cijele procedure dodatno je podgrijavala sumnje da netko na visokom polažaju gura ovaj suludi projekt kojim bi se prekopao kanal ravno preko paške solane i paškog blata, dva zaštitna simbola Paga, dva razloga zašto bi netko odabrao Pag od svih drugih otoka ovoga svijeta.
Tajnovitost cijele procedure dodatno je podgrijavala sumnje da netko na visokom polažaju gura ovaj suludi projekt kojim bi se prekopao kanal ravno preko paške solane i paškog blata, dva zaštitna simbola Paga
Nitko nikada Pažanima nije objasnio kakav bi tu trebao javni interes, nitko se nije trudio izmisliti čak ni bedastu priču "o prolazu" na Gundulićevu ili o biciklističkoj stazi na Srđu. Međutim, u planovima jasno stoji koliko će kamena biti iskopano (pet milijuna kubika), a ni planove za nove građevinske zone od 340 hektara uz kanal se ne krije.
Osim Udruge iznajmljivača soba i apartmana Pag, Cvit soli i Eko Zadar, protiv projekta su se izjasnile SDP i Zelena lista. Grad Pag inače jedini u Hrvatskoj ima gradonačelnika iz HSP-a, Antu Fabijanića, a čini se da osim zainteresiranih bagera jedino gradska uprava zagovara ovaj projekt. Formalno je investitor tvrtka Moreuz za koju Tportal piše da se u Sudskom registru trgovačkih društava kao osnivač, ujedno i jedini, član d.o.o., navodi Želimir Dodder, kojemu je suđeno za prevaru Dubrovačke banke prilikom kupnje zemljišta na Paškim rebrima još 1997. kad je od grada Paga kupio 70 hektara namjeravajući graditi turističko-stambeno naselje. Za tvrtku Moreuz u servisu Poslovna Hrvatska stoji da im je evidentiran kapital od 20.000 kuna, ali i podatak da zapošljava 0 (nula!?) radnika, piše Tportal.
Čak i ako ovaj projekt na jesen bude odbačen (a ljudi bageri ne predaju se lako), sustav će i dalje biti šupalj kao sito
Ostaje nejasno otkuda bi tvrtka s ovakvim sitnišem trebala financirati jedan od najmegalomanskijih projekata na Jadranu, a nije da je konkurencija mala. Mediji su još u ožujku prošle godine objavili kako se Dodderova tvrtka uknjižila na 168.122 kvadrata na području Košljunskog zaljeva, zemlju uz planirani kanal. Udruge tvrde da je na temelju toga tvrtka Moreuz već dobila kredit od pet milujna eura od Hypo banke, a državi nije platila porez.
Uz sve muljaže, s Paga je u četvrtak stigla iznenađujuća vijest da je studija vraćena na doradu. Komisija sastavljena od građevinara i ljudi kao što je Željko Cvrtila koji je bio predsjednik dvaju komisija koje su prihvatile studije utjecaja na okoliš golferskih projekata uz Vransko jezero i ispod Motovuna, ocijenila je da studija splitskog Hidrografskog instituta nije dovoljno dobra da bi išla na javni uvid.
"Ne shvaćam otkud tolika zabrinutost i strepnja za okoliš. Kanal je samo kanal, ako ne bude valjao - zatrpa se i gotovo!", izjavio je tom prilikom Maržić. Inače, sekundarna djelatnost poduzetnika ovako razvijene ekološke svijesti je zbrinjavanje opasnog otpada (vlasnik je tvrtke Ekologija Maržić d.o.o.).
kosljun-pag.jpg
I nije tu uopće problem što se u nekim pohlepom izjedenim mozgovima rađaju rušilačke ideje, problem je što sustav te ideje propušta, problem je što ovi ekocidi, otokocidi i urbocidi i ostali ubojice duše i tijela ove zemlje, uspiju doći do ove faze. A osim što je ista opasna jer ostavlja odluku nekolicine ljudi koji često uopće nisu stručni za ono što bi trebali ocjenjivati, što imaju primjerice građevinari i arhitekti reći o utjecaju golf terena na ptice Vranskog jezera, ona državu, pa tako zapravo sve nas, financijski košta, počevši od samog rada te komisije. Čovjek bager uopće ne krije da njemu ne bi smetalo da se kanal iskopa pa zatrpa. Iskopati kamen, pokupiti kamen, a država nek sanira štetu, tako to otprilike ide.
Čak i ako ovaj projekt na jesen bude odbačen (a ljudi bageri ne predaju se lako), sustav će i dalje biti šupalj kao sito i neki slijedeći projekt rođen u glavi nekog drugog ili ovog istog čovjeka-bagera, prepušten volji nekoliko članova komisije koji su počesto i sami sviješću bliže ljudima-bagerima, dobit će dozvole. Mnogi takvi projekti, nažalost, već jesu.
