Brzo bogaćenje
Dragi nećače,
Jedna od najčudnijih i najopasnijih stvari u vezi s inflacijom je da je obično praćena modom bogaćenja preko noći. Razlog nije teško razumjeti ako razmotrimo jedan primjer.
Zamisli da živiš u području gdje je neki moćan političar obećao izgraditi veliku tvornicu oružja. (Političar je pobijedio na izborima zato što je njegov protivnik obećao izgraditi samo malu tvornicu oružja.)
Nova tvornica je izgrađena, i država je odlučila financirati izgradnju tako što će tiskati novac. Napuštaš svoj posao na kojem zarađuješ 10 tisuća dolara godišnje i prelaziš na jedno od zaposlenja u tvornici gdje dobivacš 20 tisuća dolara godišnje. Sad dobivaš tisuće dolara novostvorenog novca - to je tvoja nagrada što si glasao za dotičnog političara.
Sad kad su tvoji prihodi narasli, odlučio si negdje uložiti 5 tisuća dolara. Osvrnuo si se za dobrim ulaganjem, i otkrio si da u susjednom mjestu, Propadalu Gornjem, vlada nestašica stanova. Najamnine i cijene gradilišta u tom području rastu (sjeti se zakona ponude i potražnje), pa odlučuješ uključiti se u igru. Postaješ vlasnikom stana.
Mnogi tvoji susjedi koji su se kao i ti okoristili novom tvornicom oružja također počinju kupovati nekretnine u Propadalu Gornjem. Uskoro se cijene nekretnina u Propadalu Gornjem penju nebu pod oblake. Stvari su ispale još bolje nego što si se nadao. Tvojih 5 tisuća dolara sad se pretvorilo u 50 tisuća dolara. Kupci nekretnina koji su počeli pristizati u Propadalo Gornje ustanovili su da se tamo više nema što kupiti. Nitko ne prodaje nekretnine zato što svi očekuju da će cijene još više narasti.
Novi vlasnici gradilišta počinju graditi vlastite stanove. Uskoro se nestašica stanova pretvorila u suvišak. Nekolicina pesimista ističe da više nema pravog razloga da cijene nekretnina nastave rasti, no nitko ne želi slušati one koji kvare zabavu. Svi su bogati i postaju još bogatiji, dakle, nema razloga za brigu. Pa ne mogu valjda svi ti ljudi biti u krivu?
Naravno da mogu. Sve dobre stvari imaju svoj kraj. Država je odlučila da na neko vrijeme prestane tiskati novac zato što je inflacija uzrokovala dvoznamenkasti porast cijena. Više se ne proizvodi novi novac, pa ga nema ni na raspolaganju za tržište nekretnina u Propadalu Gornjem. Cijene su prestale rasti.
Ti se, naravno, ne zabrinjavaš zbog kratkotrajnog zahlađenja u poslovanju. Stekao si debeo i mastan profit, i rado ćeš pričekati dok država opet ne počne tiskati novac.
Ipak, posljednja grupa ljudi koja je kupila nekretnine nije zaradila ništa. Kupili su kad su cijene već bile visoke, i nisu zaradili ni prebite pare. Zaključili su da Propadalo Gornje i nije baš neko mjesto za investiranje, pa su počeli prodavati svoje nekretnine.
Ma koliko ti spustio cijenu svojih nekretnina, nitko ih neće kupiti, i konačno shvaćaš da je tvoja imovina bezvrijedna. Ne samo da si izgubio svojih 45000 dolara profita, već si izgubio i onih početnih 5000 dolara.
I eto te zaglavljenoga sa svojom bezvrijednom imovinom na koju moraš i dalje plaćati poreze, nadajući se da će država jednog dana reinflatirati dovoljno da povratiš svojih 5000 dolara.
Nakon nekoliko godina shvatiš da se tržište nekretnina u Propadalu Gornjem vjerojatno više nikad neće oporaviti. Prodaješ svoje stanove po cijeni od 200 dolara lokalnom farmeru koji ih sruši da bi na tom zemljištu uzgajao kukuruz.
Naučio si (na teži način) da je brzo bogaćenje obično praćeno brzim osiromašivanjem. No nemoj se osjećati usamljenim. Svaki put kad političari inflatiraju, milijuni ljudi se navuku na tu shemu prekonoćnog bogaćenja.
Hajde da to malo izbližega proučimo. Prije nego što je inflacija počela, neke cijene su već rasle (kao što su neke druge padale). Svaka zdrava ekonomija ima neke cijene koje rastu zato što nekih roba i usluga uvijek ima manje nego nekih drugih. Rastuća cijena je signal poduzetnicima da je potrebno više nekog određenog proizvoda, i da je profit na raspolaganju svakome tko zadovolji tu potrebu.
Drugim riječima, ako, primjerice, u početku inflacije vlada nestašica jabuka, možeš očekivati da će cijena jabuka još više rasti, više od svih razumnih očekivanja. Te će jabuke privlačiti novac onako kako magnet privlači željeznu piljevinu.
Ako se inflacija podigne za pet do deset posto, za očekivati je da će cijena jabuka porasti za pedeset ili sto posto, ako ne i više. To je zato što su jabuke vidljive, porast njihove cijene čini ih iznimnima. Čini se da su one bolje ulaganje od drugih stvari, pa postaju pomodne, investicijski modni hir.
Naravno, jabuke mogu biti zaista dobra investicija ako - i to je veliki „ako" - si pogodio pravo vrijeme. Moraš kupiti u pravo vrijeme, i u pravo vrijeme prodati. I to je moguće. Neki ljudi pristojno zarađuju ne čineći ništa drugo nego kupujući i prodajući u pravo vrijeme. Oni znaju kako zaraditi na ciklusu napuhavanja i srozavanja cijena.
Po nesreći, mnogi drugi ljudi na takvim pokušajima zarade kartu za ubožnicu. Moraš izvanredno precizno pogoditi vrijeme.
Jedan od najboljih povijesnih primjera napuhavanja i srozavanja cijena bio je veliki slom burze 1929. godine. Tokom kasnih 1920-ih ljudi su ulagali ogroman novac u tržište dionica. Onda je vlada prestala proizvoditi novac, i priljev novih dolara je presušio. Isti oni ljudi koji su jurišali na tržište dionica, sad su bezglavo bježali van. U samo nekoliko dana tisuće bogatih ljudi spalo je na prosjački štap.
Sličan incident, i to jedan od najčudnijih, desio se u Holandiji prije nekih 350 godina. Zvao se tulipomanija.
Tisuće Holanđana htjelo se obogatiti na brzinu, i dosjetili su se da investiraju u tulipane. Bilo je tako mnogo ljudi koji su kupovali tulipane očekujući da će ih preprodati s dobitkom, da je cijena tulipana sasvim podivljala. U jednom času netko je za jednu tulipanovu lukovicu platio 5200 dolara.
Naravno, nakon nekoliko godina tulipomanija je jenjala, a cijene su se vratile na razumnu razinu. Ljudi koji su prodali svoje tulipane prije nego što je ludilo prestalo stekli su bogatstvo. No većina ulagača imala je velike gubitke.
Ako ne želiš proći kao žrtve burzovnog kraha 1929. ili tulipomanije, ili se drži dalje od pomodnih ulaganja, ili budi veoma pažljiv. Nauči sve što uopće možeš naučiti o svom ulaganju. Postani ekspert za to područje, i zapamti da veliki dobitci uvijek nose i velike rizike. A naročito: nikad ne vjeruj nikom drugom da nadzire tvoja ulaganja - nikome nisu važnija više nego tebi samome, i zato nitko njima neće brinuti bolje od tebe.
Naravno, trebat će ti hrabrost kockara na riječnom brodu, jer upravo je to pothvat u kojeg ćeš se upustiti: kockanje.
Kad je riječ o poslovanju i ulaganjima, možda ćeš odlučiti pokrenuti vlastito poduzeće. Mnoge vrste poduzeća zahtijevaju vrlo malo gotovine kao početno ulaganje. Budi svoj vlastiti gazda. Ako to učiniš pametno, tvoji rizici bit će niži, a dobici mnogo veći nego u bilo kojoj drugoj vrsti ulaganja.
Većinu poduzeća i investicijskih portfelja može se učiniti imunim na efekte inflacijsko-recesijskog ciklusa napuhavanja i srozavanja cijena. U stvari, kad se primijeni prava strategija, iz tog ciklusa možeš izvući ogromnu dobit. Taj se sustav zove „menadžment poslovnog ciklusa" (Business Cycle Management, BCM). Kad završim ovaj ciklus pisama o ekonomiji, detaljno ću ti opisati što je BCM.
Razmisli o tome da pokreneš vlastito poduzeće. Previranje u privredi sve je veće, i vlastiti poslovni pothvat je vjerojatno najbolji način da mlad čovjek napreduje. Sretno!
Tvoj strikan
"Ma što bilo s lizalicom":
